Glavna stranica

Izvor: A MediaWiki Site

Skoči na: orijentacija, traži
Dobrodošli na Vidipediju,
slobodnu tehno enciklopediju
1.101 tehnoloških članaka na hrvatskom jeziku


Obavijesti


Članak u fokusu

Apple (Apple, Inc.) Vidi još: Macintosh, je američka tvrtka koju su 1976. godine u Cupertinu osnovali Steve Jobs, Steve Wozniak i Ronald Wayne. To je, pored HP-a, Oraclea, Microsofta, još jedna u nizu uspješnih tvrtki koje su osnovane "u garaži". Apple je danas renomirani proizvođač računala, periferijske opreme, softvera, glazbenih reproduktora i mobilnih telefona. Tijekom svog postojanja, tvrtka je često izazivala kontroverze i pokretala revolucije u branši. Zbog svoje poslovne filozofije, jedinstvenog pristupa dizajniranju računala i softvera te iznimno originalnih marketinških kampanja izgradila je neponovljiv image u industriji i stekla veliki broj lojalnih poklonika širom svijeta. Tvrtka danas zapošljava oko 20 000 zaposlenika i ima godišnji promet od 24 milijarde dolara.

Povijest

Trojac Jobs, Wozniak i Wayne osnovali su tvrtku s ciljem razvoja i prodaje osobnog računala Apple I. Ronald Wayne ubrzo je prodao svoj udio Jobsu i Wozniaku i napustio projekt. Za razliku od ostalih osobnih računala tog doba, koja su se prodavala u dijelovima, Apple I se prodavao kao sklopljena elektronska cjelina sa oko 30 čipova. Da bi ga mogli koristiti, kupci su morali nabaviti još i kućište, izvor napajanja, tipkovnicu i monitor. Ukupno je proizvedeno oko 200 računala a prodavala su se po cijeni od 666,66 dolara. Procjenjuje se da je do danas sačuvano između 30 i 50 komada ovih računala, koja su sada kolekcionarski predmeti. Poznato je da je 1999. godine jedan primjerak prodan na aukciji za 50 000 dolara.

Apple I

Trojac Jobs, Wozniak i Wayne osnovali su tvrtku s ciljem razvoja i prodaje osobnog računala Apple I. Ronald Wayne ubrzo je prodao svoj udio Jobsu i Wozniaku i napustio projekt.

Za razliku od ostalih osobnih računala tog doba, koja su se prodavala u dijelovima, Apple I se prodavao kao sklopljena elektronska cjelina sa oko 30 čipova. Da bi ga mogli koristiti, kupci su morali nabaviti još i kućište, izvor napajanja, tipkovnicu i monitor. Ukupno je proizvedeno oko 200 računala a prodavala su se po cijeni od 666,66 dolara. Procjenjuje se da je do danas sačuvano između 30 i 50 komada ovih računala, koja su sada kolekcionarski predmeti. Poznato je da je 1999. godine jedan primjerak prodan na aukciji za 50 000 dolara. Cijeli članak

Najvažnije tehnološke vijesti

Prema podacima tvrtke Flurry koja se bavi istraživanjem tržišta, Kina je u veljači postala najveće tržište pametnih telefona. U toj zemlji je u veljači aktivirano više pametnih telefona nego u Sjedinjenim Američkim Državama, a ta najmnogoljudnija zemlja na svijetu ima udio od 23% svih novih aktivacija uređaja. Istraživanjem su obuhvaćeni samo pametni telefoni s operativnim sustavima Android i iOS, koji su i najpopularniji. Ipak, u SAD je i dalje u uporabi dvostruko više pametnih telefona nego u Kini.


Microsoft je najavio dostupnost testne inačice za kućne korisnike Windows 8 Consumer Preview. Najnovija testna inačica može se preuzeti na adresi preview.windows.com. Windows 8 Consumer Preview nudi robusnije testno sučelje najpopularnijeg operativnog sustava na svijetu i dostupna je najširem krugu korisnika. Microsoft je krajem prošle godine predstavio testnu inačicu za programere Developer Preview i zabilježio više od 3 milijuna preuzimanja.


Intel je prošle godine predstavio eksperimentalni štedljivi procesor kojeg može napajati svjetlost svjetiljke za čitanje, a koji bi mogao pokretati osobno računalo sa sustavom Windows ili Linux. Proizvođač sada razmišlja o proširivanju tehnologije i na drugu strojnu opremu, kao što su grafički procesori, memorija i koprocesori. Sljedećeg će tjedna na konferenciji Solid-Slate Circuits Conference predstaviti nove detalje o procesoru veličine poštanske marke koji može raditi pri iznimno niskim naponima. Tzv. NTV procesor troši samo 1,2 volta pri 1 GHz i samo 280 milivolti pri 3 MHz.


Dugoočekivano uvrštavanje društvene mreže Facebook na svjetsku burzu konačno se ostvarilo. Vodstvo tvrtke predalo je potrebne dokumente američkom nadzorniku, no do aktivnog početka trgovanja proći će još nekoliko mjeseci. Riječ je o najnestrpljivije očekivanoj javnoj prodaji dionica, otkad se u kolovozu 2004. na burzi u New Yorku počelo trgovati dionicama internetske tvrtke Google, objavila američka novinska agencija AP. Facebookove dionice bit će uvrštene na burzu u travnju ili svibnju. Facebook po vlastitim izračunima vrijedi između 75 i 100 milijardi dolara (57 do 76 milijardi eura). Najskuplja tvrtka čijim se dionicama trguje na burzi trenutačno je američki Apple. Njegova je vrijednost procijenjena na 417 milijardi dolara.


Osobni alati
Generalni pokrovitelj
Vidipedije