Unified Modeling Language

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Unified Modeling Language (UML) ili jezik za unificirano modeliranje grafički je jezik za vizualiziranje, specificiranje, konstruiranje i dokumentiranje artefakata softverski intenzivnog sustava [OMG].

Unified Modeling Language (UML) ili jezik za unificirano modeliranje grafički je jezik za vizualiziranje, specificiranje, konstruiranje i dokumentiranje artefakata softverski intenzivnog sustava [OMG]. Prevedeno na hrvatski, UML je rezultat unificiranja više načina opisivanja različitih dijelova informacijskih sustava i (organizacijskih) sustava koji intenzivno koriste softver za svoj rad. Problem je bio što naručitelji, korisnici i poslovni analitičari govore jednim „jezikom“, projektanti drugim, a programeri trećim, odnosno, svaka grupa ljudi koji su sudjelovali u pojedinoj razvojnoj fazi životnog ciklusa softverskog proizvoda koristili su svoj način opisivanja organizacije, procesa, podataka, statike i dinamike budućeg sustava i tako dalje. Početkom 1990-tih broj tih jezika (točnije objektno-orijentiranih metoda ili jezika za modeliranje) popeo se na oko 50. Svaka grupa je koristila svoje slične ili različite dijagrame, simbole i različitu dubinu dokumentacije. Zbog toga se gubilo vrijeme na prijenosu informacija i zaključene dokumentacije u sljedeću fazu razvoja softvera jer grupa koja preuzima rezultate prethodne faze trebala je „prevesti“ te rezultate da bi ih razumjela. Ovaj problem je posebno naglašen kod vrlo složenih projekata. UML je ujedinio sve te „jezike“ u jedan jezik čijim se dijelovima sada mogu služiti svi: naručitelji, korisnici, analitičari, projektanti, programeri itd., a da pri tom svi jednoznačno razumiju "što je pjesnik htio reći" s određenom shemom, simbolom i sl. Jako bitan naglasak je na tome da je UML namijenjen objektno-orijentiranim metodologijama analize i dizajna sustava i da je grafički jezik što znači da se što veći dio sustava opisuje slikom jer 'slika je tisuću riječi'.

Povijest

UML su osmislili Grady Booch, James Rumbaugh i Ivar Jacobson, poznati u svijetu projektiranja i kao „tri amigosa“. Na njegovom osmišljavanju radilo se jako puno, službeno od 1994. godine, a 1997. godine objavljena je prva službena inačica UML standarda. UML je vrlo brzo postao de facto standard za vizualiziranje, specificiranje, konstruiranje i dokumentiranje različitih informacijskih sustava, a s nekim proširenjima koristi se i za modeliranje organizacijskih sustava.


Konkretan primjer primjene

(Ovo bi mogao biti promidžbeni paragraf pa neka ga čitatelji kao takvog i sagledavaju)

Laus CC postupno uvodi UML u svoje poslovanje tako što se UML počeo koristiti u novim projektima i na većim zahvatima u postojećim rješenjima. Počevši od proljeća ove godine u Lausu su održani interni tečajevi UML-a koji su većinom bili usmjereni na korištenje UML-a za poslovno modeliranje (modeliranje poslovnih procesa, organizacije i poslovne domene). Vrlo smo zadovoljni rezultatima korištenja UML-a u dijelu velikog projekta proširenja sustava poslovnih aplikacija LAUS za potrebe Croatia Airlinesa. Pomoću UML-a uspješno su modelirani i dokumentirani i najkompleksniji poslovni procesi i to na način koji je uz uvodne upute bio razumljiv osobama iz Croatia Airlinesa koje su sudjelovale u snimkama i bile odgovorne za validaciju dotične dokumentacije (vrlo brzo su uočavale dobro opisane dijelove, pogrešno shvaćene ili nepotpuno modelirane dijelove te su mogle davati komentira i prijedloge koji su se precizno odnosili na pojedine artefakte modela što je itekako olakšalo ispravljanje i usavršavanje modela poslovanja i informacijskog sustava koji ga podržava). Zbog toga smo trenutno u postupku nabavke kompletnog skupa alata koji podržavaju objektno-orijentiranu analizu i dizajn u UML-u. Očekujemo nakon uvođenja UML-a i faze prilagodbe da će korištenje UML-a u našem radu rezultirati jasnijim definicijama opsega projekata, preciznijim korisničkim zahtjevima, kvalitetnijom projektnom dokumentacijom i glatkijim prijelazima razvojnih faza naših rješenja.


Kratak uvid u objektno-orijentiranu analizu i dizajn u UML-u

Rad budućeg sustava dijeli se na slučajeve korištenja (use cases) koji predstavljaju skup inačica slučajeva korištenja. Svaka inačica slučaja korištenja predstavlja niz akcija koje sustav izvršava i kojima postiže razlučiv rezultat vrijedan određenom sudioniku u slučaju korištenja [RUP]. Skup svih slučajeva korištenja definira opseg informacijskog sustava, odnosno što IS mora raditi (zahtjeve).

Na primjer, na sljedećem use case dijagramu prikazani su slučajevi korištenja maloprodajnog sustava u kojem klijenti mogu postavljati i pratiti stanje svojih narudžbi, a sustav pak otprema narudžbu i naplaćuje račun klijentu. Scenariji pojedinog slučaja korištenja modelirani su ili dokumentirani u sklopu dokumentacije slučaja korištenja.


Na osnovi ovako definiranog opsega projekta i zahtjeva pristupa se dizajnu informacijskog sustava. Modelira se statika i dinamika IS-a odnosno kako treba raditi. Najveći dio statike informacijskog sustava prikazuje se dijagramima klasa (class diagrams). Na primjer, dio sustava koji realizira use case Prati narudžbu mogao bi biti realiziran na sljedeći način prikazan na slici.

Klase su artefakti objektno-orijentiranog modela IS-a koje učahuruju sve podatke i aktivnosti nad tim podacima koje se odnose na određeni entitet o kojem IS vodi brigu.

Dinamiku sustava u UML-u modeliramo i prikazujemo pomoću više dijagrama od kojih je svaki prilagođen za prikaz pojedinog vida sustava, ovisno o tome da li se radi o interakciji između klasa, tijeku kontrole unutar klase, promjeni stanja određenog artefakta itd.. Na primjer tijek kontrole u sustavu za prikaz podataka o statusu narudžbe mogao bi se prikazati na dijagramu sekvenci (sequence diagram) - slika 3.

Nakon opisa statike i dinamike IS-a UML-om se može opisati i kako će pojedine klase iz modela biti realizirane pojedinim komponentama, fizičkim dijelovima, IS-a i zatim se može opisati kako će te komponente biti raspodijeljene po hardveru informacijskog sustava (deployment diagrams).

Na osnovi ovako modeliranog IS-a (u kojem se nalazi i tekstualna i dodatna dokumentacija uz svaki artefakt modela) pristupa se izradi baze i programiranju softverskih modula, a ujedno ovaj model predstavlja osnovu za validaciju i verifikaciju rada cijelog sustava i njegovih pojedinih dijelova.

Vanjske poveznice