Razlika između inačica stranice TCP/IP

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži
m
 
Redak 1: Redak 1:
'''TCP/IP'''
+
'''TCP/IP''' (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) je paket [[protokol|protokola]] koji definiraju [[Internet]]. Orginalno projektiran za [[UNIX]] radne stanice, TCP/IP skup protokola je sada na raspolaganju svakom važnijem radnom sustavu. Da bi se moglo povezati na Internet, na računalo mora biti instaliran TCP/IP. Dakle, TCP/IP je softver koji se na Internetu koristi za prijenos informacija od računala do računala i od mreže do mreže. Sastoji se od dvije komponente, Internet Protocol (IP) i Transmission Control Protocol (TCP). IP stavlja informaciju u softverski paket koji može putovati mrežom. Sve dok oba računala u vezi razumiju IP, mogu međusobno slati i primati IP softverske pakete. TCP radi s [[IP]] kao garant da je informacija korektno prenesena preko Interneta i uredno raspakirana na prijamnoj strani. Ako dode do oštećenja i gubitka dijelova IP paketa, TCP zahtijeva da oštećeni i izgubljeni dijelovi budu ponovo poslani do cilja.
(Transmission Control Protocol/Internet Protocol) – Ovo je paket protokola koji definiraju Internet. Orginalno projektiran za [[UNIX]] radni sustav, TCP/IP program je sada na raspolaganju svakom važnijem radnom sustavu. Da bi mogli dospjeti na Internet, vaše racunalo mora imati program TCP/IP. Dakle, TCP/IP je softver korišten na Internetu za prijenos informacija od racunala do racunala i od mreže do mreže. Sastoji se od dvije komponente, Internet Protocol (IP) i Transmission Control Protocol (TCP). IP stavlja informaciju u softverski paket koji može putovati mrežom. Sve dok oba racunala u vezi razumiju IP, mogu medusobno slati i primati IP softverske pakete. TCP radi s [[IP]] kao garant da je informacija korektno prenijeta preko Interneta i uredno raspakirana na prijemnoj strani. Ako dode do oštecenja i gubljenja dijelova IP softverskog paketa, TCP zahtijeva da ošteceni i izgubljeni dijelovi budu ponovo poslani do cilja.
+
  
 +
IP broj ili [[IP adresa]] je jedinstvena brojčana oznaka računala na internetu. IP adresa je u osnovi [[binarni broj]], koji je u slučaju trenutno važeće verzije IP protokola, [[IPv4]], binarni broj dugačak 32 bita. Često se radi lakšeg pamćenja IP adrese zapisuju u dekadskoj notaciji, gdje se 32-bitni broj podijeli na četiri 8-bitna broja, koji se zatim prikazuju kao četiri decimalna broja odvojena točkom. Svaki od tih brojeva je u rasponu 0-255, što je upravo raspon brojeva koji se mogu prikazati u 8-bitnom binarnom prikazu. IPv6 verzija protokola predviđa 128-bitne adrese, te se u tom slučaju može koristiti i heksadecimalni zapis, radi kraćeg oblika i jednostavnosti.
  
IP broj ili IP adresa je jedinstvena brojčana oznaka računala na internetu. IP adresa je u osnovi binarni broj, koji je u slučaju trenutno važeće verzije IP protokola, IPv4, binarni broj 32 bita dug. Često se radi lakšeg pamćenja IP adrese zapisuju u dekadskoj notaciji, gdje se 32-bitni broj podijeli na četiri 8-bitna broja, koji se zatim prikazuju kao četiri decimalna broja odvojena točkom. Svaki od tih brojeva je u rasponu 0-255, što je upravo raspon brojeva koji se mogu prikazati u jednom 8-bitnom binarnom prikazu. IPv6 verzija protokola predviđa 128-bitne adrese, te se u tom slučaju može koristiti i heksadecimalni zapis, radi kraćeg oblika i jednostavnosti.
+
Svako računalo koje je povezano na Internet mora imati jednoznačno dodijeljenu IP adresu. Te adrese su nužne da bi se paketi upućeni s izvorišnog računala mogli preusmjeriti do odredišnog. Preusmjeravanje izvode računala specifične namjene koje nazivamo [[usmjerivač|usmjerivači]].
 
+
Svako računalo koje je povezano na Internet mora imati jednoznačno dodijeljenu IP adresu. Te adrese su nužne da bi se paketi upućeni s izvorišnog računala mogli preusmjeriti do odredišnog. Taj postupak preusmjeravanja vrše računala specifične namjene koje nazivamo usmjerivači.
+
  
 
Kako je nužno da IP adrese budu jednoznačno dodijeljene, postoje međunarodne organizacije koje se brinu o raspodjeli IP adresnog prostora. Takva je organizacija The Internet Assigned Numbers Authority (IANA). IANA zatim za određen raspon adresa zadužuje regionalne Internet registre, pa je za područje Europe zadužen RIPE Network Coordination Centre.
 
Kako je nužno da IP adrese budu jednoznačno dodijeljene, postoje međunarodne organizacije koje se brinu o raspodjeli IP adresnog prostora. Takva je organizacija The Internet Assigned Numbers Authority (IANA). IANA zatim za određen raspon adresa zadužuje regionalne Internet registre, pa je za područje Europe zadužen RIPE Network Coordination Centre.
 
  
 
Postoje 5 klasa IP adresa. To su:
 
Postoje 5 klasa IP adresa. To su:
  
Klasa A 10-127 u prvom oktetu  
+
*Klasa A 10-127 u prvom oktetu  
 
+
*Klasa B 128-191 u prvom oktetu  
Klasa B 128-191 u prvom oktetu  
+
*Klasa C 192-223 u prvom oktetu  
 
+
*Klasa D 224-239 u prvom oktetu  
Klasa C 192-223 u prvom oktetu  
+
*Klasa E 240-255 u prvom oktetu  
 
+
Klasa D 224-239 u prvom oktetu  
+
 
+
Klasa E 240-255 u prvom oktetu  
+
 
+
 
+
Ip adrese se dijele na one privatne i javne. Javne IP adrese su jedinstvene, globalne i standardizirane. Razvojem Interneta počelo je nedostajati sve više i više slobodnih IP adresa. Rješenje tog problema su bile privatne IP adrese. Privatne adrese mogu biti duplicirane uz uvjet da se ne nalaze u istoj lokalnoj mreži. Prilikom izlaska korisnika iz lokalne mreže na Internet, privatna adresa IP adresa se pretvara u javnu IP adresu pomoću metoda NAT(Network Address Translation) i PAT (Port Address Translation).
+
 
+
  
 +
IP adrese se dijele na privatne i javne. Javne IP adrese su jedinstvene, globalne i standardizirane. Razvojem Interneta počelo je nedostajati  slobodnih IP adresa. Rješenje tog problema su bile privatne IP adrese. Privatne adrese mogu biti duplicirane uz uvjet da se ne nalaze u istoj lokalnoj mreži. Prilikom izlaska korisnika iz lokalne mreže na Internet, privatna adresa IP adresa se pretvara u javnu IP adresu pomoću metoda [[NAT]] (Network Address Translation) i [[PAT]] (Port Address Translation).
  
 
[[Kategorija: Mreže]]
 
[[Kategorija: Mreže]]

Trenutačna izmjena od 08:38, 2. svibnja 2008.

TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) je paket protokola koji definiraju Internet. Orginalno projektiran za UNIX radne stanice, TCP/IP skup protokola je sada na raspolaganju svakom važnijem radnom sustavu. Da bi se moglo povezati na Internet, na računalo mora biti instaliran TCP/IP. Dakle, TCP/IP je softver koji se na Internetu koristi za prijenos informacija od računala do računala i od mreže do mreže. Sastoji se od dvije komponente, Internet Protocol (IP) i Transmission Control Protocol (TCP). IP stavlja informaciju u softverski paket koji može putovati mrežom. Sve dok oba računala u vezi razumiju IP, mogu međusobno slati i primati IP softverske pakete. TCP radi s IP kao garant da je informacija korektno prenesena preko Interneta i uredno raspakirana na prijamnoj strani. Ako dode do oštećenja i gubitka dijelova IP paketa, TCP zahtijeva da oštećeni i izgubljeni dijelovi budu ponovo poslani do cilja.

IP broj ili IP adresa je jedinstvena brojčana oznaka računala na internetu. IP adresa je u osnovi binarni broj, koji je u slučaju trenutno važeće verzije IP protokola, IPv4, binarni broj dugačak 32 bita. Često se radi lakšeg pamćenja IP adrese zapisuju u dekadskoj notaciji, gdje se 32-bitni broj podijeli na četiri 8-bitna broja, koji se zatim prikazuju kao četiri decimalna broja odvojena točkom. Svaki od tih brojeva je u rasponu 0-255, što je upravo raspon brojeva koji se mogu prikazati u 8-bitnom binarnom prikazu. IPv6 verzija protokola predviđa 128-bitne adrese, te se u tom slučaju može koristiti i heksadecimalni zapis, radi kraćeg oblika i jednostavnosti.

Svako računalo koje je povezano na Internet mora imati jednoznačno dodijeljenu IP adresu. Te adrese su nužne da bi se paketi upućeni s izvorišnog računala mogli preusmjeriti do odredišnog. Preusmjeravanje izvode računala specifične namjene koje nazivamo usmjerivači.

Kako je nužno da IP adrese budu jednoznačno dodijeljene, postoje međunarodne organizacije koje se brinu o raspodjeli IP adresnog prostora. Takva je organizacija The Internet Assigned Numbers Authority (IANA). IANA zatim za određen raspon adresa zadužuje regionalne Internet registre, pa je za područje Europe zadužen RIPE Network Coordination Centre.

Postoje 5 klasa IP adresa. To su:

  • Klasa A 10-127 u prvom oktetu
  • Klasa B 128-191 u prvom oktetu
  • Klasa C 192-223 u prvom oktetu
  • Klasa D 224-239 u prvom oktetu
  • Klasa E 240-255 u prvom oktetu

IP adrese se dijele na privatne i javne. Javne IP adrese su jedinstvene, globalne i standardizirane. Razvojem Interneta počelo je nedostajati slobodnih IP adresa. Rješenje tog problema su bile privatne IP adrese. Privatne adrese mogu biti duplicirane uz uvjet da se ne nalaze u istoj lokalnoj mreži. Prilikom izlaska korisnika iz lokalne mreže na Internet, privatna adresa IP adresa se pretvara u javnu IP adresu pomoću metoda NAT (Network Address Translation) i PAT (Port Address Translation).