Smartphone

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Blackberry 8830
Smartphone uređaji objedinjuju funkcije mobilnog telefona i pristupa internetu u realnom vremenu i omogućuju čitanje elektroničke pošte sa poslužitelja tvrtke. Time olakšavaju organizaciju dnevnih zadaća uspostavljanje novih poslovnih kontakata te čitanje i uređivanje različitih vrsta dokumenata (Microsoft Word, Excel, Powerpoint, Adobe PDF i slični), a vrlo često sadrže QWERTY tipkovnicu i pisaljku koji olakšavaju unos podataka. Pojedini modeli opremljeni su i dodacima te su više zanimljivi običnim korisnicima izvan poslovnog svijeta. Mogu biti opremljeni dodacima za povezivanje s drugim uređajima (Bluetooth, WiFi, IC i drugo), kamerom, MP3 reproduktorom, GPS navigacijom, većim zaslonom osjetljivim na dodir i igrama za mlađe korisnike.

Smartphone uređaji novijeg su datuma, a sve je započelo predstavljanjem novog, tada revolucionarnog, koncepta mobilnog uređaja koji je 1992. godine lansirao IBM na sajmu COMDEX u Las Vegasu. Novotarija je nosila ime “Simon” i nije imala tipke za biranje već su brojevi pozivani pomoću tipkovnice prikazane na zaslonu osjetljivom na dodir. Osim mobilnog telefona Simon je sadržavao 11 programa – jednostavni kalendar, e-mail klijent, aplikaciju za slanje telefaks poruka, adresar te program za vođenje bilješki (jednostavni programa za uređivanje teksta). U periodu između 1992. i 1994. godine proizvedeno je oko 2.000 primjeraka. Kasnije, tijekom 1996. godine, na tržištu se pojavila Nokia s modelom 9000 Communicator koji je dugo vremena prednjačio na tržištu pametnih mobilnih telefona. Ericsson R380 prodavao se pod nazivom Smartphone, koristio je Symbian OS 5.1 ali nije mogao pokretati aplikacije drugih proizvođača. Znatan doprinos popularizaciji pojma Smartphone dala je i tvrtka Microsoft 2002. nazvavši novu skupinu proizvoda “Microsoft Windows Powered Smartphone 2002”.

Smartphone uređaji današnjice

Nekoliko većih proizvođača, koji imaju iskustva u proizvodnji ručnih računala i mobilnih telefona, specijaliziralo se u izradi smartphone uređaja. Među najvažnije ubrajamo: Nokia, Fujitsu-Siemens, Hewlett Packard, High Tech Computer (HTC, MDA i Qtek brandovi), Kyocera, Mitac (Mio Technologies), Palm, Research in Motion Limited (BlackBerry OS), Samsung Electronics, Sony Ericsson i Toshiba. Raznolikosti proizvođača hardvera možemo pridodati i raznolikost proizvođača softvera i operativnih sustava za smartphone uređaje. Operativni sustav otvorene platforme koji možemo naći na najvećem broju mobilnih telefona je Symbian. On se koristi u približno 72% uređaja na tržištu. Konzorcij Symbian osnovan je 1988. u Londonu kao partnerstvo tvrtki Nokia, Motorola, Panasonic, Psion, Samsung, Sony Ericsson i odnedavno, Benq-Siemens. Većinski dioničari su tvrtke Nokia (46% vlasništva), Sony Ericsson (29%) i Panasonic (10%). Cilj konzorcija bio je proizvesti suvremeni operativni sustav za mobilne telefone, što im je u potpunosti uspjelo.

U međuvremenu, tvrtka Psion prodala je svoj udio u zajedničkoj tvrtki a licencu za Symbian operativni sustav su preuzele i druge tvrtke, kao što su Fujitsu, Kenwood, Lenovo, LG i Sanyo.

Symbian OS

Operativni sustav Symbian ima mnoge oblike i različite ulazne mehanizme namijenjene brojnim korisnicima, a funkcionira odlično zahvaljujući odijeljenosti korisničkog sučelja od operativnog sustava. Operativni sustav pruža osnovno okruženje, a proizvođači mobilnih telefona razvijaju odgovarajuće korisničko sučelje za pojedine grupe korisnika i tržišta. Trenutno je dostupno nekoliko verzija korisničkih sučelja, a u najvažnije spadaju: Series 60 i Series 80, (Nokia), UIQ (Motorola i Sony Ericsson) te FOMA SW (NTT DoCoMo, na tržištu Japana). Trenutna verzija operativnog sustava je Symbian 9.5. Mobilni telefon Ericsson R380 koristio je Symbian verziju 5.1 a poznati Nokia Communicator 9210 verziju 6.0 i 6.1. Verzija operativnog sustava 7.0 iz 2003. našla je primjenu u korisničkom sučelju velikog broja mobilnih telefona kao što su Sony Ericsson P800, P900 i P910 ili primjerice Motorola A925 i A1000, te Nokia Series 80 (Nokia 9300 i 9500 modeli), Nokia Series 90 (Nokia 7710) i Nokia Series 60 (Nokia 6600 i 7310 modeli). Verzija 8.0 donijela je podršku za dvije jezgre (kerneli EKA1 i EKA2). Jedna od novijih verzija, Symbian 9.2, donosi podršku za Bluetooth 2.0 tehnologiju bežičnog povezivanja s drugim uređajima. Osim jezgre i korisničke programske biblioteke, Symbian sadrži i mrežno te komunikacijsko sučelje. Symbian ima dobru budućnost, no ne tako davno u prošlosti je bio primjer ranjivosti operativnog sustava, trojanskim konjem koji se jednostavno širio Bluetooth bežičnom vezom.

Ostali operativni sustavi

Drugi po zastupljenosti je Linux, kojem pripada 17 % udjela, prvenstveno zahvaljujući rastućem dalekoistočnom tržištu, ali i namjeri kineske vlade da u svaki kutak Kine dovede Linux kao alternativu Microsoftovim operativnim sustavima, što uključuje i mobilne uređaje. U ovom slučaju Linux je tek osnova za razne razvojne platforme od strane drugih proizvođača kao što su norveški TrollTech i Motorola.

2001. godine tvrtka TrollTech (osnovana 1994.), predstavila je Qtopiu, aplikacijsku platformu baziranu na grafičkom sučelju Qt, pisanom u C++ programskom jeziku, za uređaje bazirane na Linuxu, kao što su mobilni telefoni, razni multimedijalni uređaji i drugi nekomercijalni proizvodi, u koje ubrajamo medicinske instrumente i razne industrijske uređaje. Za drugu platformu uređaja koji se temelje na Linuxu, zaslužne su tvrtke Motorola, Nec, NTT DoCoMo, Panasonic, Samsung i Vodafone.

Kanadski Research In Motion sa vlastitim brandom BlackBerry i aplikacijama baziranim na Javi zauzima oko 3% tržišta. Ovaj proizvođač, prisutan na tržištu od 1999. godine, donio je podršku za korporativnu e-mail komunikaciju praktički do savršenstva, među prvima ponudio integriranu tipkovnicu i sve znatno pojednostavio. BlackBerry je sada otišao korak dalje, pa do kraja ove godine planira ponuditi softver sa BlackBerry sučeljem (BlackBerry Application Suite) za Windows Mobile 6.0 uređaje. Softver omogućuje punu funkcionalnost BlackBerry klijenta i trenutno prebacivanje između dviju vrsta aplikacija. BlackBerry se odlikuje posebnim sustavom elektroničke pošte koristeći tzv. push e-mail, izravno putem BlackBerry Internet Service usluge, koja se jednostavno može prevesti kao "e-mail, sada i odmah".

Na začelju kolone Smartphone uređaja nalazimo nekadašnjeg pionira PDA industrije, Palm, sada u vlasništvu tvrtke Access, čiji je operativni sustav godinama bio superioran konkurenciji, na putu je oporavka i polako migrira u smjeru Linuxa ali trenutno zauzima tek oko malenih 2% tržišnog udjela.

Windows Mobile

Treće mjesto pripada velikom bratu iz Redmonda. Microsoft Windows CE zauzima oko 6% udjela, pretežno na azijskom i europskom tržištu. Najpopularniji uradak je Windows Mobile 5.0, kojeg uz starije WM 2003 možemo naći na najvećem broju PDA uređaja današnjice. WM 5 donosi novu verziju uredskih programa, Office Mobile, koje Čine PowerPoint Mobile, Word Mobile i Excel Mobile. Također sadrži Windows Media Player 10 Mobile, Photo Caller ID, podršku za DirectShow filtere i programski paket za slikovne i video sadržaje. Od sučelja dostupna je Bluetooth podrška, sučelje za GPS navigaciju, te nova verzija softvera za povezivanje dlanovnika s računalom (ActiveSync 4.2), a novitet je i produžena trajnost pohranjenih podataka kada PDA ostane bez napajanja. Adaption Kit Upgrade predstavlja svojevrsni pandan Service Packa kod stolnih računala, a trenutna ponuđena verzija za WM 5 je AKU3.5.

Microsoft Windows Mobile 6.0 kodnog imena Crossbow, očekuje veća rasprostranjenost na tržištu PDA i Smartphone uređaja. Znatno veću zastupljenost Microsoftovih proizvoda možemo naći u području ručnih računala, gdje Microsoft, unatoč znatnom utrošku resursa mobilnih uređaja, ima značajni udio u području PocketPC uređaja. Photon, kodno ime novog Microsoftovog operativnog sustava u razvoju, zasniva se na WM 6, a trebalo bi konačno ujediniti Smartphone i Pocket PC verzije operativnog sustava u jedinstvenu cjelinu.

Windows Mobile 6.0 apsolutni je hit, a za tržište Smartphone i PDA uređaja Microsoft je pripremio dvije inaČice: Windows Mobile 6.0 Standard namijenjen je za Smartphone uređaje, a Microsoft Windows Professional za PDA uređaje. Obje verzije sadrže Windows Live, skupinu Microsoftovih aplikacija kojima se pristupa kroz Web preglednik a koje djelom potiču od MSN-a, te licenciranu verziju Microsoft Officea za mobilne uređaje i podršku za IP telefoniju (VOIP).

Procesori za smartphone uređaje

Najveći broj smartphone uređaja u osnovi je hardverski kompatibilan s ARM RISC procesorima. Tvrtka ARM Holdings zaslužna je za temelje 32-bitne arhitekture mobilnih uređaja. Advanced RISC Machine arhitektura prevladava tržištem mobilnih uređaja (zauzima najmanje 75% tržišta), a nalazi se u najvećem broju ugrađenih procesora u mobilnim uređajima zbog osobina štednje energije ali i činjenice da je tvrtka Advanced RISC Machine dopustila uporabu ARM procesorske jezgre sa drugim komponentama ODM (Original Design Manufacturer) proizvođača kako bi se procesor u potpunosti dovršio, što rezultira povećanjem performansi i smanjivanjem troškova.

ARM procesore nalazimo u različitim uređajima: od mobilnih telefona najnovije generacije, preko ručnih računala, video reproduktora i tvrdih diskova do mrežnih usmjerivača. U razvoju ARM procesora, kasnih 80-tih godina prošlog stoljeća, koji su se tijekom vremena pojavljivali u nekoliko izvedbi, od ARM1, ARM2, ARM3, do vrlo uspješnog ARM6 procesora, koji je 1991. godine sadržavao oko 35.000 tranzistora, sudjelovala je tvrtka Apple Computer.

U kasnijim godinama pojavio se procesor StrongARM koji krasi mala potrošnja energije (1 W snage na radnom taktu od 233 MHz). Jedan od najrasprostranjenijih ARM procesora je ARM7 TDMI, kojeg možemo pronaći praktički u bilo kojem sklopu sa mikrokontrolerima.

Danas na tržištu možemo naći uređaje temeljene na ARM7 (takt do 100 MHz), ARM9 (takt do 250 MHz) i ARM11 (takt do 550 MHz) procesorima, Texas Instruments procesorima OMAP 310 (144 MHz), OMAP 1510 (168 MHz) i OMAP 1611 (do 204 MHz) te sve brojnijim Intelovim Xscale modelima proizvedenim u 130 mikronskoj tehnici, kao što su Intel Xscale PXA255 (do 200 MHz), Xscale PXA263 (do 400 MHz), Xscale PXA27x u kombinaciji sa 3D akceleratorom Intel 2700G (do 624 MHz).

Čini se kako za tvrtku Intel proizvodnja procesora na radnom taktu od1 GHz namijenjenih mobilnim telefonima i nije tako dalek cilj.

Baterije i dodatna oprema

Autonomija baterije kod pametnih mobilnih telefona vrlo je bitan faktor, a danas pretežno prevladavaju Li-Ion i Li-Polimer modeli koji nemaju memorijski efekt. Na raspolaganju su kapaciteti od 700 mAh naviše. Upravo je baterija jedan od faktora koji najviše utječu na masu uređaja, dok će se pažnja proizvođača u budućnosti usmjeriti na skraćivanje vremena punjenja. Određeni broj mobilnih uređaja opremljeni su cijelim setom dodatne opreme, što je zajedničko PDA i Smartphone modelima, koja uključuje Bluetooth, utor za memorijsku karticu, (najčešće SD ili microSD te Memory Stick Micro kartice), infra crveni port, WLAN te SDIO sučelje kod nekih modela, namijenjeno proširenju kao što su memorijske kartice, GPS i FM radio prijemnik.

Protokoli i generacije

Pametni telefoni koriste istu mrežnu tehnologiju i komunikacijske servise za prijem i slanje podataka kao i većina GSM mobilnih telefona. Prvu generaciju mrežnih protokola koristila je analogna mobilna tehnologija (NMT) čiji je razvoj započeo na sjeveru europskog kontinenta. Digitalni mobilni telefoni (GSM), koji su prevladali tržištem zahtijevaju naprednije komunikacijske protokole, kao što su spomenute GPRS i EDGE tehnologije koje predstavljaju drugu generaciju mobilne telefonije. Treća generacija nije dosegla punu implementaciju i trenutno je, zahvaljujući operateru NTT DoCoMo, najzastupljenija na području Japana, a zajednička točka interesa su joj video pozivi i prijenos slike u realnom vremenu. Od mrežnih protokola u trećoj generaciji koriste se UMTS i HSDPA koji omogućuju prijenos podataka od 14 Mbit/s (HSDPA). Četvrta generacija je u eksperimentalnoj fazi, kao i WiMAX usluga širokopojasnog pristupa Internetu.

Smartphone i PDA – sličnosti i razlike

Sličnosti između PDA uređaja i Smartphonea su doista velike. Obje vrste uređaja baziraju se na ARM kompatibilnim procesorima. U svijetu ručnih računala dominira tvrtka Intel sa procesorima serije XScale 270 na radnom taktu od 104 do 624 MHz i 3D grafičkim akceleratorom Intel 2700G koji podržava 16 MB video memorije. Ovi procesori počeli su se proizvoditi početkom 2004. godine. Njihov uspjeh temelji se na serijskoj MSL (Mobile Scalable Link) sabirnici širine 1, 2 ili 4 bita koja omogućuje protok podataka veći od 400 Mbit/s te skupu multimedijalnih instrukcija pod nazivom Wireless MMX, što je adekvatno MMX instrukcijama procesora za stolna računala. Razlika između svijeta PDA uređaja i mobilnih telefona mogla se donedavno vidjeti u količini radne memorije te veličini zaslona, no današnji pametni mobilni telefoni standardno podržavaju rezoluciju zaslonaod 240 x 320 točaka u 65.536 boja (QVGA) a neki i VGA rezoluciju od 480 x 640 točaka, čime su se približili PDA uređajima. Sličnost s PDA uređajima kod pametnih telefona je visoka, samo su aplikacije optimizirane za format Smartphone uređaja. Za usporedbu, mobilni telefoni Nokia Series 60 imaju zaslon veličine tek 176 x 208 točaka.

Važni proizvođači smartphone uređaja

  • Benq - Tvrtka koje uzima sve više pozornosti, posebno nakon što je preuzela odjel proizvodnje mobilnih telefona od tvrtke Siemens.
  • Dell - Poznati proizvođač stolnih računala prepoznatljiv u PDA svijetu po Axim seriji dlanovnika opremljenih VGA zaslonima, brzim procesorima te WLAN i Bluetooth vezama.
  • Fujitsu-Siemens - Proizvođač većeg broja PDA uređaja, baziranih na Windows Mobile operativnom sustavu, serije Pocket Loox te pokojeg pametnog telefona.
  • Hewlett Packard - Puno iskustva sa stolnim računalima HP-u daje očitu prednost. Lider u svijetu PDA uređaja (serija iPAQ) dio uređaja proizvodi u proizvodnim pogonima tvrtke High Tech Computer (HTC).
  • HTC - Najveći proizvođaČ Smartphone i PDA uređaja u svijetu. Ima gotovo više uređaja u ponudi nego sve ostale tvrtke, Često isporuČuje telefone drugim tvrtkama (HP i Dell), uz HTC, prisutan je Dopod, I-mate, MDA, XDA i Qtek brand. Jedan od najnovije predstavljenih je HTC Census, Smartphone sa GPS funkcijom.
  • Mitac - Tajvanska kompanija koja proizvodi raČunala od 1982., a mobilne uređaje od 2002. Istakla se proizvodnjom mobilnih uređaja serije Mio. Tvrtka specijalizirana za dlanovnike i navigaciju.
  • Nokia - Jedan od najveĆih proizvođaČa mobilnih telefona u svijetu, specijalizirao se za izradu Smartphonea baziranih na Symbian operativnom sustavu.
  • Samsung - Veliki korejski proizvođaČ konzumne elektronike, LCD matrica i mobitela proširio je svoju ponudu novim Smartphone uređajima.
  • Sony Ericsson - Hiperprodukcija mobilnih telefona u suradnji sa Ericssonom, osigurala je Sonyju mjesto lidera na tržištu mobilnih telefona i Smartphonea baziranih na Symbian operativnom sustavu.

Vanjske poveznice