Programski jezik

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Korisnik komunicira s računalom preko programskog jezika. Programski jezik je skup naredbi i pravila razumljivih računalu.

Generacije programskih jezika

  • Prva generacija: Strojni jezici
  • Druga generacija: Asemblerski jezici
  • Treća generacija: Jezici za programiranje visoke razine (Logo, Basic, Pascal...)
  • Četvrta generacija: Jezici prilagođeni krajnjim korisnicima (SQL, Multiplan...)

Strojni jezici

Jezik nula (0) i jedinica (1). Svaki različito postavljen niz imao je svoje značenje. Pisanje programa je bilo otežano, tim više zbog toga što je svako računalo imalo svoj jezik.

Strojni jezik definiran je sklopovskim dizajnom svakog računala. Sastoje se od stringova brojeva (ograničenih na 0 i 1) koji računalu kazuju kako izvršiti elementarne operacije jednu po jednu. Strojni jezici su strojno-ovisni (svaki strojni jezik može se koristiti samo za jedan tip računala). Strojni jezici su nezgrapni za ljude.

PRIMJER:

+1300042774

+1400593419

+1200274027

Ovaj program dodaje prekovremenu plaću osnovnoj i pohranjuje rezultat u ukupnu plaću.

Asemblerski jezici

Viša razina od strojnih jezika. Ovdje se riječi koriste ze radnje i nepoznanice za podatke. npr. za zbranjanje upišemo : ADD A,B

Radi lakšeg razumjevanja programeri su počeli koristiti kratice na engleskom jeziku za prikaz elemenatrnih operacija računala. Ove engleske skraćenice oformile su osnovu asemblerskih jezika. Prevoditeljski programi nazvani asemblerima razvijeni su za pretvaranje programa pisanih u asemblerskim jezicima u strojni jezik na brzini računala

PRIMJER:

LOAD OSNOVNAPLACA

ADD PREKOVREMENAPLACA

STORE UKUPNA PLACA

Ovaj program radi isto što i strojni jezik ali je puno razumljiviji. Računalima je i dalje neshvatljiv dok se ne prevede na strojni jezik.

Jezici visoke razine

Oni omogućavaju pisanje programa u što prirodnijem i jednostavnijem zapisu. npr. ako želimo zbrojiti dva broja napisat ćemo : C=A+B

U Basicu bi ovo izgledalo ovako:

INPUT A,B C=A+B PRINT C END

A u Pascalu ovako:

program zbrajanje; var a,b: integer; begin readIn(a); readIn (b); c:=a+b; WriteIn (c); end


Jezici prilagođeni krajnjim korisnicima

Su uglavnom prilagođeni neprogramerima ali se njima uspješno služe i programeri.

Algoritam

Algoritam je postupak kojim računalo rješava neki problem. Riječ potiče iz arapskog, a znači uputa, pravilo. Algoritam se može jednako tako nazvati i skup i slijed pravila koja dovode do određenog riješenja. Svaki programski jezik ima svoj algoritam i slijed argoritma, ali prvilo glasi što se jedan programskog jezik više razine to je algoritam programskog jezika bliži čovjekovom govoru.

Primjer algoritma za zbrajanje dva broja glasio bi:

POČETAK UPIŠI A,B C=A+B ISPIŠI C KRAJ

Riječ algoritam potiče iz IX vijeka, od bagdadskog astronoma i matematičara Muhameda ibni Musa El-Havarizmije koji je na zapadu poznat kao Al-Gorezmije. Računalo zadatak može riješiti samo ako dobije upute kako to učiniti. Takve se upute nazivaju algoritmom. Algoritam je popis radnji (operacija, uputstava) koje treba izvršiti u navedenom redoslijedu da bi se dobilo rješenje postavljenog zadatka. Promjena poretka izvršavanja osnovnih radnji algoritma najčešće dovodi do neželjenih rezultata. Većina zadataka se može riješiti na više različitih načina pa je za njihovo rješenje moguće napisati više različitih algoritama. Uvijek valja težiti najbržem, najučinkovitijem, najsigurnijem rješenju.