Razlika između inačica stranice Povijest računala

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži
(New page: Povijest računala Čovjek se oduvijek nastojao riješiti monotonih, teških i neugodnih poslova. Isprva su to bili fizički poslovi, pa je došlo do razvoja strojeva svih vrsta koji su z...)
 
(Kategorizacija)
 
Redak 1: Redak 1:
Povijest računala
+
==Povijest==
  
 
Čovjek se oduvijek nastojao riješiti monotonih, teških i neugodnih poslova. Isprva su to bili fizički poslovi, pa je došlo do razvoja strojeva svih vrsta koji su zamjenjivali čovjeka pri obavljanju manualnih radova. Razvojem trgovine, bankarstva, tehnike i znanosti pojavila se potreba za zamjenom čovjeka napravama ili strojevima pri obavljanju misaonih radnji, posebice računanja. Osim uštede vremena i živaca te su naprave trebale ispraviti jedan veliki nedostatak čovjeka: pogreške u računanju. Zamisli o strojevima koji bi čovjeku olakšali obavljanje misaonih radnji, pojavile su se istodobno s tim radnjama, ali tehnološko i spoznajno ograničenje nije omogućilo njihovu izradbu. Do danas je razvijeno i još je intenzivno razvijaju takvi strojevi.
 
Čovjek se oduvijek nastojao riješiti monotonih, teških i neugodnih poslova. Isprva su to bili fizički poslovi, pa je došlo do razvoja strojeva svih vrsta koji su zamjenjivali čovjeka pri obavljanju manualnih radova. Razvojem trgovine, bankarstva, tehnike i znanosti pojavila se potreba za zamjenom čovjeka napravama ili strojevima pri obavljanju misaonih radnji, posebice računanja. Osim uštede vremena i živaca te su naprave trebale ispraviti jedan veliki nedostatak čovjeka: pogreške u računanju. Zamisli o strojevima koji bi čovjeku olakšali obavljanje misaonih radnji, pojavile su se istodobno s tim radnjama, ali tehnološko i spoznajno ograničenje nije omogućilo njihovu izradbu. Do danas je razvijeno i još je intenzivno razvijaju takvi strojevi.
  
A budućnost?
+
[[COLOSSUS]] je prvi  elektronički računski stroj  konstruiran  za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Korišten za dešifriranje  kodiranih  njemačkih poruka. Sastojao se od elektronskih cjevi. Svako slovo u abecedi dobilo je binarni broj te tako postavljen matematički model jezika izdaženo u  binarnom kodu.
 +
Prvo računalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadatke bio je [[ENIAC]], konstruiran 1946.god. Stroj je imao 18000 elektronskih cijevi i  mogao je zampamtiti 20 brojeva, a bio je težak 30tona.
 +
 
 +
 
 +
 
 +
==Budućnost==
 +
 
 
Ray Kurzweil u svojoj knjizi Doba duhovnih strojeva predviđa da će 2020. godine računala biti ravnopravna ljudskom mozgu glede sposobnosti i brzine obrade podataka. Uz to njihova cijena neće biti veća od tisuću američkih dolara! Kurzweil nadalje predviđa da će 2030. godine računala imati osobnost i svijest. Nakon toga? Računala će nastaviti vrtoglavi napredak, neograničena fizičkom građom kojom je čovjek ograničen. Ray Kurzweil nije pisac znanstvenofantastičnih romana niti šarlatan. On je dobitnik više prestižnih znanstvenih nagrada među kojima je i nagrada Američke udruge nakladnika za najznačajniju znanstvenu knjigu iz područja računalstva za 1990. godinu.
 
Ray Kurzweil u svojoj knjizi Doba duhovnih strojeva predviđa da će 2020. godine računala biti ravnopravna ljudskom mozgu glede sposobnosti i brzine obrade podataka. Uz to njihova cijena neće biti veća od tisuću američkih dolara! Kurzweil nadalje predviđa da će 2030. godine računala imati osobnost i svijest. Nakon toga? Računala će nastaviti vrtoglavi napredak, neograničena fizičkom građom kojom je čovjek ograničen. Ray Kurzweil nije pisac znanstvenofantastičnih romana niti šarlatan. On je dobitnik više prestižnih znanstvenih nagrada među kojima je i nagrada Američke udruge nakladnika za najznačajniju znanstvenu knjigu iz područja računalstva za 1990. godinu.
COLOSSUS je prvi  elektronički računski stroj  konstruiran  za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Korišten za dešifriranje  kodiranih  njemačkih poruka.sastojao se od elektronskih cjevi.  Svako slovo u abecedi dobilo je binarni broj te tako postavljen matematički model jezika izdaženo u  binarnom kodu.
+
 
Prvo računalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadatke bio je ENIAC,konstruiran 1946.god.stroj je imao 18000 elektronskih cijevi i  mogao je zampamtiti 20 brojeva ,a bio je težak 30tona.
+
[[Kategorija: Računarstvo]]

Trenutačna izmjena od 03:06, 12. veljače 2009.

Povijest

Čovjek se oduvijek nastojao riješiti monotonih, teških i neugodnih poslova. Isprva su to bili fizički poslovi, pa je došlo do razvoja strojeva svih vrsta koji su zamjenjivali čovjeka pri obavljanju manualnih radova. Razvojem trgovine, bankarstva, tehnike i znanosti pojavila se potreba za zamjenom čovjeka napravama ili strojevima pri obavljanju misaonih radnji, posebice računanja. Osim uštede vremena i živaca te su naprave trebale ispraviti jedan veliki nedostatak čovjeka: pogreške u računanju. Zamisli o strojevima koji bi čovjeku olakšali obavljanje misaonih radnji, pojavile su se istodobno s tim radnjama, ali tehnološko i spoznajno ograničenje nije omogućilo njihovu izradbu. Do danas je razvijeno i još je intenzivno razvijaju takvi strojevi.

COLOSSUS je prvi elektronički računski stroj konstruiran za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Korišten za dešifriranje kodiranih njemačkih poruka. Sastojao se od elektronskih cjevi. Svako slovo u abecedi dobilo je binarni broj te tako postavljen matematički model jezika izdaženo u binarnom kodu. Prvo računalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadatke bio je ENIAC, konstruiran 1946.god. Stroj je imao 18000 elektronskih cijevi i mogao je zampamtiti 20 brojeva, a bio je težak 30tona.


Budućnost

Ray Kurzweil u svojoj knjizi Doba duhovnih strojeva predviđa da će 2020. godine računala biti ravnopravna ljudskom mozgu glede sposobnosti i brzine obrade podataka. Uz to njihova cijena neće biti veća od tisuću američkih dolara! Kurzweil nadalje predviđa da će 2030. godine računala imati osobnost i svijest. Nakon toga? Računala će nastaviti vrtoglavi napredak, neograničena fizičkom građom kojom je čovjek ograničen. Ray Kurzweil nije pisac znanstvenofantastičnih romana niti šarlatan. On je dobitnik više prestižnih znanstvenih nagrada među kojima je i nagrada Američke udruge nakladnika za najznačajniju znanstvenu knjigu iz područja računalstva za 1990. godinu.