Linux

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pingvin Tux - maskota Linuxa.
Linux je naziv za skupinu operativnih sustava za računala koji koriste Linux kernel i po strukturi i načinu funkcioniranja podsjećaju na operativni sustav Unix. Linux je započet 1991. godine kao hobi projekt Linusa Torvaldsa, studenta na sveučilištu u Helsinkiju. Potpuno funkcionalan kernel objavljen je pod GNU općom javnom licencom 1994. godine i njegov izvorni kod besplatno je dostupan svima. Od tada je Linux stekao zavidnu popularnost i danas je najrašireniji unixoliki operativni sustav na planetu. Zbog svoje prirode i izvrsne podške za višestruke korisnike uglavnom se instalira na poslužiteljima ali ga sve veći broj korisnika instalira i na osobna računala. Linux je vrlo skalabilan pa se može koristiti na platformama različite veličine, u rasponu od mobilnih telefona i sličnih ručnih uređaja pa do podatkovnih centara sa više stotina računala povezanih u grozd. Danas na razvoju Linuxa rade stotine tvrtki i jednak broj pojedinaca koji su na temelju Linux kernela razvili vlastiti operacijski sustav. Posljedica toga je veliki broj “varijanti” Linuxa koje se popularno nazivaju distribucijama. Neke od Najpoznatijih su Ubuntu, RedHat, Fedora i SuSe.

Primjena

Linux je od samih svojih početaka (započet je kao studentski hobi projekt) bio orijentiran ka naprednim korisnicima koji su razumjeli načela funkcioniranja operativnog sustava i bili u mogućnosti kompilirati izvorni kod jezgre kako bi ju uopće mogli koristiti. Linux se danas uglavnom koristi za pokretanje različitih poslužitelja. Posebno je važna njegova primjena na Internetu jer zajedno sa Web poslužiteljem Apacheom, skriptnim jezikom PHP i bazom podataka MySQL čini najpopularniju platformu za isporuku Web stranica. Sve je veći broj distribucija prilagođenih računalnim korisnicima sa manje iskustva koje omogućavaju jednostavno instaliranje i održavanje pa se Linux sve više koristi i kao operativni sustav za kućna i uredska računala.

Kako je vrlo skalabilan, Linux se može prilagoditi da radi na ručnim uređajima poput HP-ovog dlanovnika iPaq, ili čak mobilnim telefonima. U tom području glavni je konkurent zatvorenom operativnom sustavu SymbianOS. S druge strane Linux može pokretati i ogromne podatkovne centre poput onog u CERN-u, laboratoriju za fiziku elementarnih čestica. U tom centru Linux distribucija pod imenom Scientific Linux čini temelje distribuirane mreže za prihvat ogromnih količina podataka koji se prikupljaju tijekom pokusa.

Razvoj i zajednica korisnika

Linux je od samih svojih početaka otvoren projekt. Linux kernel objavljuje se pod GNU GPL licencom i njegov izvorni kod dostupan je besplatno svima zainteresiranima. Samim time veliki je broj pojedinaca i tvrtki koje razvijaju samu jezgru, dodatne module, upravljačke programe i aplikacije. Razvoj Linuxa temelji se na kolaboraciji. U svijetu postoji veliki broj profitabilnih i neprofitabilnih zajednica posvećenih razvoju pojedinačnih aplikacija za Linux ili njegovih temeljnih dijelova. Najveći je broj neprofitabilnih zajednica raširenih po cijelom svijetu koje u razvoju surađuju preko Interneta koristeći IRC, mrežne forume i diskusijske skupine. Gotovo svaka država ima nacionalnu udrugu Linux korisnika, a većina velikih gradova i regija ima i vlastite, lokalne udruge koje učestvuju u razvoju operativnog sustava ili njegovih dijelova, pomažu novim korisnicima ili na neki način promiču upotrebu Linuxa. Objavljuje se i nekoliko časopisa posvećenih Linuxu uz koje se distribuiraju CD-ovi ili DVD-ovi sa najnovijim verzijama jezgre, aplikacija i modula.

Aplikacije za Linux

Radna površina pod Linuxom.
Sa sve većom popularnošću Linuxa kao operativnog sustava za osobna računala raste i broj aplikacija koje su za njega razvijene. Široka zajednica programera neprrekidno radi na razvoju novih aplikacija za Linux. S obzirom na činjenicu da se Linux i dalje koristi uglavnom kao poslužiteljska platforma, iznimno je veliki broj servisnih aplikacija, programa za održavanje i administriranje, poslužitelja, baza podataka te programskih i skriptnih jezika razvijenih za Linux. Sve je veći broj i ozbiljnih korisničkih aplikacija razvijenih za Linux poput OpenOfficea (Open Source ekvivalent Microsoftovom uredskom paketu Office), Gimpa (program za obradu rasterske grafike), Appleovog Shakea (aplikacija za izadu specijalnih filmskih efekata) ili AutoDesk Maye (program za izradu trodimenzionalnih animacija). Gotovo svi popularniji utility programi postoje i u inačici za Linux. Neki od najpoznatijih su Skype, Firefox, Thuderbird, ICQ, itd.

Vanjske poveznice