Kriptografija

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži

KRIPTOGRAFIJA znanost koja koristi matematiku i matematičke metode za kriptiranje i dekriptiranje podataka. Kriptografija nam omogućava pohranjivanje ili transportiranje "osjetljivih informacija" preko nesigurnih komunikacijskih kanala bilo to korištenjem staromodnih pisama, radio odašiljača ili u današnje vrijeme interneta na način da nitko ne može pročitati sadržaj tajne informacije osim osobe kojoj je stvarno namijenjena. Sama enkripcija se sastoji od toga da se čisti tekst (ili bilo kakva druga informacija) sakrije tj. prikaže na nerazumljiv način svima osim osobama koje ne poznaju dekripcijski ključ.

Povijest

Kriptografija ima dugu i fascinantnu povijest. Postoje čak podaci da su Egipćani prije više od 4000 godina koristili kriptografske sustave za zaštitu informacija. Kriptografija se počela ubrzano razvijat tijekom 2. svjetskog rata. Jedno od poznatijih kriptografskih metoda je bila njemačka Enigma. To je bio mehanički stroj za kriptiranje koji je pomoću rotora i mehaničkih kontakata šifrirala poruke te omogućava njemcima da tajno razgovaraju sa svojim podmornicama.

Početkom 60-ih sa razvojem računala došlo je do sve većih zahtjeva za zaštitom informacija a time i do razvojem kriptografije. U zadnjih 20-ak godina desila se prava eksplozije u razvoju kriptografije kod akademskim zajednicama. Dok je klasična kriptografija bila u upotrebi od običnih ljudi već duže vrijeme, kompjuterska kriptografija je bila u potpunosti u vojnoj domeni još od 2. svjetskog rata. Američka NSA (National Security Agency) i njihovi ekvivalenti u bivšem Sovjetskom savezu, Engleskoj, Izraelu, Francuskoj i drugdje potrošili su milijarde dolara na razno razne igre osiguranja svojih komunikacija i pritom želeći razbiti tuđe. Privatne osobe sa manje znanja i novaca su bile bespomoćne u zaštiti svoje privatnosti od takvih vlada.

Danas je situacija bitno drugačija. Postoji puno sustava, što besplatnih koji koji omogućavaju vrlo visoki nivo kriptiranja svakome tko želi. Doduše u nekim državama i danas postoje zakoni o ograničenju korištenja kriptografskih alata, ali sve je to uzaludno kada se na internetu mogu naći gotovo sve implementacije kriptografskih metoda.

Osnovni ciljevi/načela kriptografije

Tajnost podataka

Načelo da podacima mogu pristupiti samo oni koji smiju


Integritet podataka

Načelo da se otkrije neovlaštena promjena podataka

Provjera identiteta

Načelo dokazivanje da su stranke u komunikaciji zaista one koje tvrde da jesu

Neosporivost

Načelo koje onemogućava sudioniku komunikacije da zaniječe svoje prethodne poruke


Osnovne metode metode enkripcije

[urediti]