Internet

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Internet globalna svjetska mreža računala koja objedinjuje više (mnogo) podmreža. Osim što omogućava slobodan pristup informacijama iz cijelog svijeta, nudi i razne besplatne servise i usluge.

Što je to Internet ? Internet u svojoj tehničkoj osnovici je spoj različitih mreža računala u jedinstvenu svjetsku računalnu mrežu koja nudi velik broj informacijskih i komunikacijskih usluga. Danas Internet prerasta obično fizičko umrežavanje različitih računalnih mreža i postaje temeljno sredstvo komunikacije pojedinaca, grupa i poslovnih subjekata. S obzirom na sve veću brojnost osobnih računala i njihovo jednostavno priključivanje u Internet, stvara se novo područje privrednog i kulturnog djelovanja s novim profilom potrošača.

World Wide Web (WWW) je usluga koja omogućuje prijenos teksta, slike, zvuka i animacije, kroz najveću računalnu mrežu - Internet, kao i izvođenje aplikacija na udaljenim hostovima. Mogućnosti WWW-a su nemjerljive, a danas sve veću primjenu pronalazi u informatičkom marketingu, komunikacijama i općenito elektronskom poslovanju. Na taj način moguće je jeftino prezentirati Vaše proizvode i usluge svim korisnicima Interneta širom svijeta (kojih danas ima preko 50.000.000), kao i komunicirati sa vašim poslovnim partnerima u zemlji i inozemstvu.

Karakteristike interneta su:

- međunarodan - računala iz cijelog svijeta čine internet mrežu
- decentralitiran - nema središnje ustanove niti institucije koja upravlja internetom
- javan - ne postoji kontrola sadržaja interneta
- promjenjiv - podložan je čestim promjenama
- pretežno se koristi engleski jezik
- mogućnosti interneta su gotovo neograničene: preko interneta možemo npr. kupiti knjigu,slušati glazbu, naručiti karte za kino, studirati, razgovarati s drugim osobama diljem svijeta, igrati mrežne igrice, itd.


Povijest Interneta

Internet je 1969. pokrenula Agencija za napredna istraživanja Ministarstva obrane SAD-a (Department of Defense's Advanced Research Projects Agency), ARPANET, na kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu. Cilj Interneta bio je omogućiti znanstvenicima različitih sveučilišta razmjenjivanje rezultata istraživanja dobivenih na različitim lokacijama. ARPANET je razvijen 12 godina nakon Sputnika, tijekom razdoblja hladnog rata. Prvobitni je cilj ARPANET-a bio razviti mrežu dovoljno sigurnu, odnosno takvu koja će izdržati nuklearni napad. Prema novinskom članku časopisa Nettvork World od 24. kolovoza 1994. godine, Leonard Kleinrock je izjavio: "ARPANET je osmišljen kao način za štednju novca koja bi se ostvarila poticanjem istraživača koje financira vlada da dijele računala umjesto da svaki od njih ima svoje vlastito.

Prvi komutacijski čvor za usmjeravanje poruka na ARPANET-u razvijen je u kompaniji Bolt Baranek and Nevvman (BBN) iz Cambridgea, Massachusetts. (BBN je kupio GTE, koji se sada zove GTE Internetvvorking. Bell Atlantic kupuje GTE.) ARPANET se temelji na komutaciji paketa koju je 1962. godine razvila kompanija Rand Corporation. Podaci su razbijeni na manje dijelove informacija, od kojih svaki sadrži adresu, provjeru pogrešaka i korisničke podatke. Jedna od prednosti komutacije paketa je da paketi poslani s više računala mogu dijeliti jednu podatkovnu vezu. Za svako slanje paketa nije potrebna zasebna ruta. Nadalje, u slučaju napada, ako jedno od računala prestane funkcionirati, podaci se mogu preusmjeriti na druga računala u mreži s komutacijom paketa. TCP/IP, protokol koji se još uvijek koristi na Internetu, razvijen je 1974. godine. On podržava skup usluga poput elektroničke pošte, prijenosa datoteka i pristupa na udaljena računala.


Internet: (Veliko slovo I) Ogromna kolekcija medusobno spojenih (inter-connected networks) racunalnih mreža gdje se koriste TCP/IP protokoli i koja je evoluirala od ARPANET-a iz kasnih ‘60-tih i ranih ‘70-tih. Internet: (Malo slovo i) Svaki put kad spojite 2 ili više racunalne mreže, imate internet. Intranet: Privatna racunalna mreža unutar firme ili organizacije, koja koristi iste programe koje nalazite i na javnoj mreži Internet, (to su programi WWW klijent programi, kao što su IE i NN, i WWW poslužitelj programi), ali samo za unutrašnju upotrebu. Kako popularnost Interneta raste, mnogi alati korišteni na Internetu koriste se u privatnim mrežama. Kao i na Internetu, web poslužitelji su i ovdje zasjenili sve ostale. Web poslužitelji u Intranetu na raspolaganju su samo djelatnicima doticne firme.