Grafička kartica

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Tipična grafička kartica.
Za prikazivanje slike, teksta ili programa na ekranu monitora potrebna je grafička kartica. Ona je jedan od osnovnih unutrašnjih dijelova sklopovlja i što je tehnološki naprednija to će slika na ekranu biti kvalitetnija. Grafička kartica može biti zaseban dio sklopovlja ili je integrirana na matičnoj ploči preko AGP ili PCI Express utora, a s ostalim dijelovima računala spojena je sabirnicama. Kako bi ispunila svoju namjenu, potrebno je prethodno instalirati njene drivere koji čine njen upravljački program, a nalaze se na pripadnom CD-u te Internetu. Glavni proizvođači grafičkih kartica su ATI i Nvidia, a grafičkih procesora Intel, ATI te Nvidia.

Glavni dio grafičke kartice je grafički procesor - GPU (eng. Grapich Processing Unit) koji prevodi binarni kod svakog zapisa u sliku na nekom grafičkom izlaznom uređaju (monitoru, projektoru i sl.). Mogućnosti grafičke kartice su veće što je GPU brži, pa je ponekad njegova brzina veća od brzine računalnog procesora, za što je zaslužan i broj tranzistora koji se na njemu nalaze. Njegova zadaća je prikazati grafiku, odnosno procesirati 3D i video operacije različite složenosti i smanjiti opterećenje glavnog procesora čime se povećava brzina računala.

Uz GPU usko je vezana i grafička memorija (V)RAM (Video Random Acces Memory) u koju se spremaju podaci o teksturi scene i drugi podaci bez kojih ne bismo mogli dobiti potpuno vjernu sliku. Što je ona brža i veće količine, grafička kartica će brže procesirati podatke obrađene od GPU-a. Veličina memorije na grafičkoj kartici najvažnija je za procesiranje računalnih igara koje su, kako tehnologija napreduje, sve hardverski zahtjevnije. Može imati kapacitet 64 MB, 128 MB, 256 MB ili 512 MB, a ponekad su kartice s većom količinom memorije čak sporije od onih s manje memorije, budući da se ugrađuje sporija i jeftinija memorija. Tako grafička kartica s 128 MB memorije može biti brža od one s 256 MB.

Dijelovi grafičke kartice.
Osim sporednih dijelova, današnje kartice najčešče imaju neku vrstu hladnjaka (aktivnog ili pasivnog) kako bi unaprijedili rad grafičkog procesora s obzirom na njegovu sverastuću brzinu, visinu frekvencija na VRAM-u i količinu tranzistora. Uz njega nalazi se i RAMDAC čija je zadaća prikazivanje i kvaliteta 2D slike, dok 3D slike obrađuje grafički procesor u suradnji sa centralnim procesorom i RAM memorijom.

Uz navedene dijelove svaka grafička kartica se sastoji od PCB-a (Printed Circuit Board)- printane ploča na kojoj se nalaze svi ostali dijelovi, konektora (PCI, AGP, PCI Express) te izlaza VGA (Video Graphics Array) za CRT zaslone, DVI (Digital Visual Interface) za LCD zaslone ili VIVO (Video in/Video out). Sve kartice imaju i određen broj "pipline-a"- izlaznih napona koji kontroliraju sliku. Kako bi se ubrzala izmjena podataka Microsoft je izdao pomoćni softver "DirectX" čija se snaga i resursi mijenjaju kako jačaju kartice, pa se on razvio od početnog modela 1.0 do današnjeg 10.1.

Vanjske poveznice