Charles Babbage

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Charles Babbage - (1792.-1871.) engleski izumitelj, tvorac diferencijalnog stroja namijenjenog računanju logaritamskih tablica.
1833. godine izrađuje analitički stroj za računanje koji je po svojoj građi imao osnovne elemente suvremenih računala: Ulazni i izlazni uređaj, centralnu jedinicu, memoriju te program na bušenim karticama.

Bez obzira što Babbage svoje ideje, zbog raznih tehničkih i financijskih poteškoća, nije realizirao do kraja, njegova ideja predstavlja model računala kakvo koristimo i danas.

Rođen je u Teignmouthu, 26. prosinca 1791., a umro u Londonu, 18. listopada 1871. godine.

Bio je engleski matematičar, filozof i protoračunarski znanstvenik.

Njegova zasluga u razvoju računala, zbog čega je nazvan ocem računala, ogleda se u postavljenom načelu rada računala koji se koristi i danas.

On je funkcije stroja podijelio u tri dijela: pohrana, procesiranje i kontrola.

Predložio je da se pohrana odnosno ono što danas nazivamo memorija podijeli u dva spremnika: jedan za brojeve (podatke) nad kojima se vrše operacije i drugi za spremanje instrukcija radi određivanja operacija koje će se vršiti nad brojevima.

Prvi je, znači, u mehanički stroj unio i memorijske mogućnosti i to na karticama s izbušenim rupicama.

Na bušenoj kartici različiti uzrok rupica predstavlja različiti broj ili, ako se radi o kontrolnoj kartici, različitu naredbu. Instrukcije su bile vrlo jednostavne, npr. uzmi broj s kartice, oduzmi 1 od toga broja, idi na slijedeću karticu s instrukcijama itd.

To načelo koristilo se i kod prvih elektroničkih računala, čak do osamdesetih godina 20. stoljeća.

Prvi je stroj izumio 1823. i nazvao ga Diferencijalni stroj . Bio je razvijen za računanje astronomskih tabela koje su koristili mornari prilikom navigacije. U to vrijeme imale su mnoge greške koje su uzrokovale konfuziju, a nekada su prouzrokovali nesreće. Diferencijalni stroj je koristio odlike diferencijalnog računanja za stvaranje mehaničkog uređaja. Skup metalnih pločica na izlazu iz stroja trebao je omogućiti tiskanje rezultata na papiru. Zbog složenosti stroj nikada nije završen.


1833. godine izradio je nacrt novog stroja za računanje i nazvao ga Analitički stroj. Iako je trebao biti izrađen od osovina, zupčanika i sl. dijelova, načelo njegova rada slično je današnjem računalu.

U procesu izgradnje svoje druge kreacije, analitičkog stroja, Babbage je upoznao Adu Augustu Lovelace, kćer engleskog pjesnika lorda Byrona, koja mu je pomogla u dizajniranju i programiranju računala. 1979. po njoj je nazvan programski jezik ADA, a danas Adu nazivaju majkom modernih računala i prvom programerkom na svijetu.