Bill Gates

Izvor: Vidipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Suosnivač tvrtke Microsoft Bill Gates nije najbogatiji Ime Billa Gatesa sinonim je bogatstva koje se može nazvati faraonskim. S 82 milijarde dolara, koliko vrijedi njegovo bogatstvo (iznos je promjenljiv jer ovisi o vrijednosti dionica Microsofta koje posjeduje), Gates je postao planetarni pojam

No, bogatstvo Billa Gatesa nije pojava specifična za 21. stoljeće. Otkad je nastala, Amerika je uspješno proizvodila bogataše. Analitičari su, usklađujući vrijednost novca, rast GDP-a i inflaciju, sastavili popis najbogatijih Amerikanaca svih vremena. Najbogatiji Amerikanac svih vremena prema tim analizama bio je John D. Rockefeller (1839-1937). Njegovo je bogatstvo na vrhuncu njegove karijere, kada je kontrolirao 90% naftnog biznisa SAD-a, iznosilo današnjih 192 milijarde dolara, više nego dvostruko od bogatstva Billa Gatesa. Drugi na tom popisu je Cornelius Vanderbilt (1794-1877) s bogatstvom u vrijednosti današnjih 143 milijarde dolara. Treći je John Jacob Astor s današnjih 116 milijardi dolara.

Njihova su bogatstva nastala u prvobitnom obliku u razdoblju nakon američkog građanskog rata koji je trajao od 1861. do 1865. da bi u razdoblju obnove nakon rata narasla do golemih razmjera. To se razdoblje zove "zlatne godine" za brzo zgrtanje bogatstva. Naziv je potekao od Marka Twaina koji se cinično izrugivao "novokomponiranim" bogatašima. Rockefeller, Vanderbilt i drugi nisu imali nimalo obzira prema bilo kome i na putu do milijardi gazili su i žive i mrtve. Takvo neetičko poslovanje priskrbilo im je nadimak "robber barons" - baruni razbojnici. To je razdoblje završilo velikim slomom burze.

Početak 21. stoljeća, kad je velik dio američke ekonomije dereguliran, kao i u "zlatno doba" u 19. stoljeću kad nije bilo nikakvih pravila igre, donio je nove bogataše od kojih je Bill Gates najbogatiji i najpoznatiji. No, pojava milijardera ne mora biti ni u kakvoj vezi sa zdravim i uspješnim gospodarstvom. Bivši "ključar" Federalnih rezervi Paul Volcker izjavio je kako ne vidi nikakvu vezu između ekstremnog bogatstva pojedinaca i američke ekonomije. '50-e i '60-e su bile dobre u ekonomskom smislu, no nijedan menadžer tada nije zarađivao ni približno današnjima.

Iako novi dolarski titani vole prikazati svoje bogatstvo kao isključivi rezultat vlastitih sposobnosti, mnogi se ne slažu s time. Bivši predsjednik American Airlinesa, Robert L. Crandall, ironično je izjavio kako bi bogatstva novih američkih milijardera bila daleko manja da ih je sudbina kojim slučajem postavila u Uzbekistan umjesto u SAD gdje ubiru plodove tržišnog sustava koji obilno nagrađuje vrlo malen broj ljudi, a druge zanemaruje.